Monday, November 05, 2007

Simeon ben Nago

Objašnjenje Ljiljane Pekić u vezi Zlatnog runa, tom V, strane 258 i 293-300 povodom Simeona ben Naga.

Početkom oktobra pitao je g. Slaven Kovačević nešto u vezi „Zlatnog runa“ i Simeona ben Naga. Uočio je da se taj lik ne uklapa u priču. Želela bih prvo da citiram njegov komentar:

„Hteo bih da ukažem na jednu materijalnu grešku. Naime Hadži Simeon u svom ’flashback-u’ spominje ’pragove’ i inkarnaciju ben Simona Naga što je u suprotnosti sa završetkom Noemisove Argonautike pre nove ere i njegovim pojavljivanjem u jednoj bici kod Adreanopolja u 13. veku“.

Ovaj podatak me je od tada stalno mučio, pa kada sam kod Pekića našla rešenje problema, želela sam da ga podelim sa vama koji pratite ovaj blog i čitate „Zlatno runo“. Taj Simeon ben Nago je očigledno utvara koja se samo pojavljuje u epifanijskom snu Simeona Hadžije i nema nikakve veze sa lozom Njegovana. Ali da vidimo šta sam Pekić o tome kaže.

De Chirico-Horses Pekić je 1984. godine diktirao u magnetofon sve notice u vezi proprema za pisanje VI i VII knjige „Zlatno runo“, jer je napravio veću pauzu u pisanju između V i VI knjige, pa je bilo potrebno da se podseti svih detalja i da ih poveže u poslednjim tomovima. Te beleške su obeležene u prvom izdanju „Zlatno runo“ pa se strane odnose na izdanje „Prosvete“ iz 1981. godine.

U knjizi „U traganju za Zlatnim runom“ na strani 159, komentar broj 130 govori Pekić o tom problemu i kaže:

„Povodom epizoda u Jerusalimu, koja počinje na 290. strani V toma ’Runa’, ja sam se pitao da li je potrebno da se ta epizoda nekako arhetipski poveže sa Argom. Došao sam do uverenja da se to ne sme uraditi, jer čitava ta epizoda leži van okvira uobičajenih simeonskih arhitipova i predstavlja sliku svesti, dakle hrišćansku subsumaciju, alegoriju te savesti, te u toj glavnoj liniji nema šta da traži.“

Pored toga u „Studijama i beleškama za VI i VII knjigu ’Zlatnog runa’“ koje još nisu još štampane, a skinute su sa traka, postoji pod kodom „1495U“, strana 293, beleška koji tretira ovaj problem (a poziva se i na već pomenuti komentar 130) i koja glasi:

„Ovome sam se posvetio više u komentarima. Naime to je problem tog Simeona ben Naga, u epifanijskom snu Simeona Hadžije. To remeti potpuno čitavu moju kompoziciju. Ja se, naravno, više ne mogu, kao u nekoj stvarnosti, vratiti, pa bi verovatno to osećanje da je Simeon bio i Simeon Nago, da je trgovao u Jerusalimu, mogla ostati samo jedna pretpostavka za čitaoca, a za Hadžiju jedna supsumacija njegovog osećanja krivice, dakle jedna slika njegovog osećanja krivice, koja sa stvarnim životom Njegovana, nema nikakve veze.“

U drugoj belešci pod kodom „1496?“ koja se odnosi na stranu 294, nalazim sledeći tekst koji se odnosi na ovaj problem.

„Tu sam stavio jedan znak pitanja. Naime, ispada da je Simeon Nago u Jerusalim prebegao iz Tesalije zbog nekog sukoba sa zakonom. Videti da li to uopšte ima značaja, s obzirom na to da su sve to slike Hadžijine griže savesti, da li ima uopšte ikakve potrebe da se to menja i na tome nešto radi.“

Dakle na kraju ipak je i Pekić tome posvetio pažnju u svojim razmišljanjima, i istovremeno za nas razrešio taj problem.

Izabrala sam ovaj način da saopštim svoje otkriće, jer možda bi se taj odgovor izgubio u starim komentarima, a i objašnjenje je prilično dugo, pa je bolje da na ovaj način ostane pristupačno za sve koji su posvetili pažnju tom problemu i koji su o tome razmišljali.

2 comments:

Prokleti Ateista said...

Poštovana Ljiljana,

Mnogo Vam havla na uloženom trudu i objašnjenju povodom mog pitanja.

Divni ste

S poštovanjem
Slaven Kovačević

(published by Ljiljana Pekić) said...

Postovani Slavene,
drago mi je sto sam uspela da razresim enigmu, jer nisam prestala da o tome razmisljam. Bila sam tako srecna da sam naisla bas na taj deo u Zlatnom runu i onda se sve nekako uklopilo.
Srdacan pozdrav.